Veliki požar u skladištu odozgo

Vatra je kemijska reakcija zapaljivog materijala s kisikom pod utjecajem topline. Kad kemijska reakcija proizvede dovoljno topline, potaknut će lančanu reakciju koja se nastavlja sve dok ima gorivih materijala i kisika.

Uz ovo osnovno razumijevanje kemije požara, jasno je da u stvarnosti ne postoje dva istovjetna požara. Vrsta, količina i distribucija gorivih materijala specifične su za svaku situaciju. Požar može započeti na mnogim mjestima zbog različitih mogućih izvora paljenja (npr. kratki spoj u električnom uređaju).

Osim toga, na dostupnost kisika utječu mnogi čimbenici, poput vrata (otvorena ili zatvorena?), prozora (otvoreni, zatvoreni ili eventualno puknuti zbog vrućine) i sustavi mehaničke ventilacije. Naposljetku, dio vreline požara može se raspršiti po okolnoj konstrukciji (zidovi i strop) te se energija može izgubiti zbog izlaska dima i vrućeg zraka kroz otvore.

Ukratko, svaki je požar jedinstven. Unatoč tome nemoguće je ispitati i procijeniti performanse svakog proizvoda za zaštitu od požara u odnosu na beskonačan broj mogućih vremensko-temperaturnih krivulja. Zato su nastojanja po pitanju standardizacije protupožarnih ispitivanja stalno prisutna od samog početka, odnosno početka 20. stoljeća do danas.

Grafikon koji prikazuje različite međunarodne krivulje požara

Standardizacija je rezultirala takozvanim nominalnim krivuljama požara. Te krivulje opisuju odnos između temperature i vremena. Jedna je pretpostavka da je temperatura ujednačena u cijelom požarnom odjeljku, što je obično slučaj u potpuno razvijenom požaru. Druga je pretpostavka da je odnos vremena i temperature konzervativan za određeni raspon praktičnih situacija, uzimajući u obzir i to da većina nominalnih krivulja kontinuirano raste, bez ikakve faze hlađenja.

Standardna krivulja požara

Najstarija krivulja požara jest standardna krivulja požara. Ona predstavlja požar u dijelu zgrade. Ponekad se naziva i celuloznom krivuljom, premda u stvarnosti zapaljivi materijali u zgradama mogu biti raznih vrsta osim celuloznog materijala. Krivulja predstavlja požar u njegovoj fazi „nakon plamenog udara“ ili razbuktavanja, odnosno u fazi njegova potpunog razvitka. Standardna krivulja požara definirana je u različitim nacionalnim normama širom svijeta, npr. ISO 834, EN 1363-1, BS 476: dio 20, DIN 4102 i AS 1530. (U sjevernoameričkim normama ASTM E119 i UL263 primjenjuje se ponešto drugačija standardna krivulja požara.) Standardna krivulja požara primjenjuje se za ispitivanje i klasifikaciju sustava pasivne požarne zaštite u zgradama, na primjer protupožarne zaštite nosivih konstrukcija, odjeljaka i sustava za gašenje požara.

U određenim slučajevima za zgrade mogu biti potrebne i druge krivulje požara, posebno krivulja vanjskog požara, krivulja polaganog zagrijavanja te u nekim slučajevima krivulja požara ugljikovodika. Te alternativne krivulje požara opisane su u normi EN 1363-2.

Vanjski požar - plamti kroz prozor stambene zgrade u Kijevu

Krivulja vanjskog požara

Kad se požar dogodi u odjeljku na obodu zgrade, plamenovi mogu prodirati kroz otvore na fasadi. Ti plamenovi mogu biti dovoljnu dugački da zagriju vanjski dio zgrade na etaži (ili etažama) iznad protupožarnog odjeljka. Kad vanjski dio zgrade treba pružiti vatrootpornost kako bi se izbjegao povrat požara u zgradu na sljedećem katu, primjenjuje se vanjska krivulja požara. Ta krivulja uzima u obzir da se plamen hladi prisutnošću zraka izvan zgrade.

Krivulja polaganog zagrijavanja

Svaki pravi požar uvijek će imati određenu razvojnu fazu, pri čemu se požar lokalizira oko mjesta zapaljenja i temperatura unutar odjeljka još je relativno niska. U određenom trenutku dogodit će se plameni udar, što znači da svi zapaljivi materijali u odjeljku počinju pridonositi požaru. Međutim, faza prije plamenog udara može potrajati znatnije vrijeme, osobito ako nema dotoka kisika. U takvu slučaju, tijekom duljeg razdoblja temperatura postupno raste. Za reaktivne materijale kao što su intumescentni premazi, protupožarne performanse ovise o njihovu aktiviranju toplinskom energijom. Požar koji se postupno razvija ili tinja može omesti pravilnu reakciju materijala. U svrhu provjere zadržavaju li reaktivni proizvodi poput intumescentnih premaza svoje karakteristike i u uvjetima polaganog zagrijavanja, uz ispitivanje sa standardnom krivuljom požara preporučljivo je provesti i ispitivanje polaganim zagrijavanjem.

Krivulja požara sagorijevanja ugljikovodika

Kada tekuće gorivo poput benzina iscuri iz spremnika i stvori lokvu na podu koja se zapali, temperatura brzo naraste na oko 1100 °C. To prikazuje krivulja požara ugljikovodika (HC). Takav je slučaj u industrijskim uvjetima, npr. u rafinerijama, no slični požari mogu se dogoditi i u zgradama, primjerice u slučaju skladištenja lako zapaljivih materijala.

Veliki plamen od zapaljene nafte

Požari u tunelima

U tunelima je razvoj požara potpuno različit od onoga u odjeljku. Zbog ograničenog prostora, uvjeta ventilacije i znatnih količina zapaljivih materijala u vozilima požar se razvija iznimno brzo i doseže vrlo visoke temperature. U tipičnom slučaju požar u tunelu dosegne temperature iznad 1000 °C za samo 3 do 5 minuta, a maksimalne temperature mogu sezati i do 1350 °C. Za protupožarni materijal to je velika kušnja, jer mnogi protupožarni proizvodi pretrpe oštećenja ili se tope već i znatno ispod 1350 °C. Protupožarni materijali za tunele moraju biti otporni na te iznimne brzine zagrijavanja i maksimalne temperature. Najčešća (i najozbiljnija) krivulja požara koja se primjenjuje u tunelima jest RWS krivulja požara koju je razvilo nizozemsko Ministarstvo prometa 80-ih godina dvadesetog stoljeća i koja se danas primjenjuje u mnogim zemljama širom svijeta, kao i u sklopu međunarodno primjenjivih normi poput NFPA 502 i ASTM E3134. U francuskim propisima primjenjuje se HCM krivulja požara, a u njemačkim propisima RABT krivulja požara.

Krivulje prirodnog požara

Suvremene tehnologije omogućuju izračunavanje prirodnih krivulja požara koje mogu definirati evoluciju odnosa vremena i temperature unutar odjeljka na temelju njegovih stvarnih morfoloških i geometrijskih karakteristika, količine i brzine otpuštanja topline zapaljivih materijala, količine kisika, prisutnosti aktivne zaštite i brojnih drugih parametara. Te krivulje, po definiciji, nisu „standardne“ te odgovaraju samo konkretnom scenariju, u određenom odjeljku, za cijelo vrijeme trajanja požara (tj. obuhvaćaju i hlađenje). Ako su vam potrebne bilo kakve informacije o zaštiti od požara u kombinaciji s prirodnim krivuljama požara, obratite se najbližem tehničkom stručnjaku tvrtke Promat.

Promat tehnička podrška

Kontaktirajte naš tim za tehničku podršku sa pitanjima koja se odnose na rješenja pasivne protupožarne zaštite, naše proizvode ili savjete za ugradnju.

Tehnička dokumentacija

Pronađite tehnički list proizvoda, brošure o sustavima, Izjave o svojstvima, priručnike za ugradnju i ostale dokumente koji su Vam potrebni da završite posao.

60 godina iskustva

Ispitana i certificirana rješenja

Globalna servisna mreža